Geodetsko snimanje vodova je snimak položenog voda u položajnom i visinskom smislu. Prilikom snimanja određenog voda snimaju se svi vodovi koji se nalaza na terenu te evidentira okolni detalj sa odgovarajućom topografijom (stupovi, šahte, kanali, propusti ...). Potrebno je također geodetskim snimkom obuhvatiti sve objekte koji pripadaju tom vodu.
Snimanje vodova provodi se kod otvorenog rova, a izmjeru postojećih do sada neevidentiranih vodova koriste se pripadajući vidljivi vanjski znaci voda.
Prije terenskog snimanja potrebno u dogovoru sa investitorom koji je vlasnik ili korisnik određenog voda točno definirati što treba snimati i sa kojom točnošću snimati. Sve te radnje potrebne su zbog specifičnosti i različitosti vodova (telekomunikacija, kanalizacija, plinovod, vodovod ...).
Geodetsko iskolčenje vodova je prenošenje projektiranih profila, lomova, šahti, priključaka, objekata i ostalih projektiranih elemenata na teren. Iskolčenje vodova se obično odvija u više faza zbog veličine i složenosti građevine.
Zbog obima građevinskih radova koji se odvijaju kod ovakvih linijskih objekata preporuča se u dogovoru sa investitorom (voditeljem gradilišta) učestala kontrola iskolčenih točaka i kontrola već postavljenih elemenata toga voda (cjevi, šahte, stupovi, kanal ...).
Geodetski snimak vodova služi kao osnova za izradu geodetskog elaborata za Katastar vodova.
Geodetski elaborat snimanja vodova predaje se na pregled i ovjeru u nadležni Katastar vodova.
Prilikom gradnje kompleksnih objekata i nakon njihove izgradnje postoji potreba za praćenje njihovih promjena u visinskom i položajnom smislu.
Promjene se prate periodički, sastavlja se tehničko izvješće ovjereno od strane ovlaštenog inž. geodezije, na temelju čega se može procijeniti sigurnost uporabe opažanih objekata
Neusklađenost podataka se očituje u vidu neslaganja broja čestice, upisane površine,izgrađenosti, neusklađenosti vlasnika, tj. posjednika, podacima o osobama i dr. Također, moguće je da čestica postoji u katastru ali ne i u zemljišnoj knjizi, i obrnuto. Česta je pojava neusklađenosti podataka katastra i zemljišne knjige i sa stvarnim stanjem na terenu. Usklađenje podataka katastra i zemljišne knjige (gruntovnice) je postupak u kojemu se usklađuju podaci o nekretnini upisani u katastru i zemljišnoj knjizi (gruntovnici)
Elaborat usklađenja izrađuje i ovjerava pečatom i potpisom ovlašteni geodetski izvoditelj.
Kako saznati je li čestica neusklađena?
Zatražite posjedovni list iz katastra i vlasnički iz gruntovnice te usporedite površine Vaših čestica. Trebale bi biti identične, ako nisu - problem je neusklađenost.
Zašto je nužno uskladiti podatke u katastru i gruntovnici?
Usklađenost podataka u katastru i zemljišnoj knjizi nužan je kod kupoprodaje nekretnina, dobivanja hipotekarnog kredita banaka, gradnje, etažiranja.
Prilikom kupoprodaje nekretnina mjerodavni su podaci u zemljišnim knjigama, što je vidljivo i iz izvadka katastra u kojem stoji napomena da podaci ne služe kao dokaz vlasništva. Stoga je najvažnije da prodavatelj nekretnine bude upisan u zemljišne knjige jer će se jedino u tom slučaju moći zaključiti valjani kupoprodajni ugovor i steći pravo vlasništva.